BIH nespremna za klimatske promjene

Mi "jedemo" našu planetu!

Požari i suše najucestaliji oblici vremenskih neprilika koji su izazvani ljudskim nemarom

Prema podacima Meteorološkog zavoda FBiH, zadnja dekada u proteklih 50 godina je bila najtoplija, a samo u toku jednog dana temperatura vazduha varira od -3ºC do +25ºC. Globalno zagrijavanje zbog kojeg biljke sve ranije cvatu, a ptice sve ranije grade gnijezda, mijenja navike i ponašanje stotina vrsta biljaka i životinja širom svijeta.
?Rezultati naših egzaktnih istraživanja govore da je u zadnjih 115 godina trend porasta temperatura prisutan i iznosi 0,8ºC, što nije malo, ali ono što treba uzeti u obzir jeste da je mjesto na kojem je vršeno mjerenje bilo podrucje Bjelave, jedno naselje u Sarajevu koje je je veoma urbanizirano. Za sada smo izolovani od jakih vremenskih neprilika, jer je reljef na našoj strani. Jedino su na podrucju Hercegovine uocene tzv. pijavice koje zahvataju površinu od 100-200 metara (nešto kao tornado) i one postaju sve snažnije?, rekao nam je Željko Majstorovic klimatolog Meteorološkog zavoda FBiH.
Pijavice ili tromba je atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod olujnog kumulonibusa. Može nastati iznad vodene površine te nad kopnom. Kod nas se ove vrtložne pojave nazivaju pijavicama, samo u slucaju vecih razornih djelovanja na kopnu, tornadima.

Planine štite BiH

Ono što treba uzeti u obzir, kada su u pitanju globalne klimatske promjene i njihove refleksije na podrucje Bosne i Hercegovine, jeste, kakav je geografski položaj naše države. Podrucje BiH je zaklonjeno planinama i zašticeno je od ekstremnih vremenskih neprilika. Viši asistent na Prirodno-matematickom fakultetu u Sarajevu, mr. Nusret Dreškovic dao je obrazloženje:

"Mi smo zemlja vecinskim dijelom planinskog podrucja, tako da refleksija promjena, koje su sasvim sigurno prisutne i vidljive na našem podrucju, se u glavnoj mjeri ne odražavaju na nas. Može se reci da efekat globalnih klimatskih promjena na našem podrucju nema tako izražene uticaje i posljedice kao podrucja velikih obalskih ravnica, kao što je Miamar ili Burma gdje je preko 10.000 ljudi stradalo u naletu samo jednog ciklona. Nismo još imali niti jednu prirodnu katastrofu nekih vecih dimenzija i intenziteta koja je pogodila ovo podrucje. Sasvim se sigurno može reci da je BiH zahvaljujuci svom položaju velikim procentom poštedena od efekata globalnih promjena klime. "

Najprisutniji oblik vremenskih neprilika u BiH su požari, ciji je uzrocnik u 98% slucajeva covjek, prema podacima istraživanja koje su sproveli profesori Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Jedan od njih, doc. dr Mirza Dautbašic, šef katedre kaže:
"U našoj zemlji, Hercegovina je najugroženije podrucje. Medjutim, BiH je mediteranska zemlja i ne cudi ucestalost požara jer su na Mediteranu to prirodne pojave. Ono što je cudno jeste da je zaštita šuma od požara na entitetskom nivou, a ne postoji nikakva koordinacija pomenutih entiteta. Isto tako, kantonalne uprave u FBiH su zadužne za nadgledanje požara, ali oni ih ne gase. Ne postoji strategija zaštite naših šuma! "

Milionske štete od požara u BiH

U 2005. godini registrovano je 300 šumskih požara, a procijenjena je šteta od 835.687,5 KM, dok je vec prošle godine broj požara porastao na 1403 a ukupna procijenjena šteta iznosila je oko 9.400.000,00 KM.

Tokom požara u atmosferu se emitovalo oko 2,6 milijardi tona ugljenika iz podzemnih nal azišta ugljena. To je izmedju 13 i 40% globalne godišnje emisije plinova koji u atmosferu dospijevaju paljenjem nafte, ugljena i plina, kažu naucnici. Najveci dio ugljenika dospijeva u atmosferu u obliku ugljen-dioksida (CO2), najveceg krivca za globalno zagrijavanje.

Neke biljne vrste ce nestati

Profesor Dautbašic nam je rekao i neke zanimljive podatke koji su u vezi suše.
" Suša ima jako negativan uticaj. Ona loše djeluje na proces rasta biljaka jer je sve veca oskudica padavina. Najveca šteta primjecena na drvecu u našim šumama su potkornjaci koji uglavnom napadaju jelu. Glavni uzrocnik bila je suša koja je ta stabla upropastila a zatim su ih napali potkornjaci. Mnoge biljne vrste neminovno ce nestati jer nemaju dovoljno vremena da se prilagode naglim promjenama kojima smo svjedoci. Mi jedemo našu planetu!"

Potkornjaci su sekundarni štetnici koji napadaju živa stabla vec oštecena od raznih drugih nepogoda: leda, mraza i suše.

Profesor PMF-a dr Samir Ðug je govorio o predvidanjima strucnjaka za daljnje odvijanje situacije kad je u pitanju uticaj globalnog zatopljenja kako na cijeli svijet tako i na naš region. Na BiH ce se, prema njegovim rijecima, odraziti negativno.
"Prema scenariju koje predvidaju istraživaci EU i SAD-a globalne klimatske promjene ce se odraziti na jedne pozitivno, a na druge negativno. Uslijed promjena kolicina padavina i temperaturnog režima, sjevernije zemlje (Beneluksa, Skandinavije, Rusija.. ) moci ce uzgajati kulture poput žitarica, što prije nije bilo moguce. Možda ce naši poljoprivrednici moci uzgajati banane, ali kako god na BIH ce se generalno odraziti negativno, jer smo mi prepoznati kao poljoprivredna zemlja, a ništa ne cinimo kako bi se prilagodili novim promjenama koje su neminovne", rekao nam je profesor Ðug.
U prilog tome govori i cinjenica da naša nadležna ministarstva još uvijek nemaju razvijenu strategiju prevencije ili borbe protiv vremenskih promjena koje su nastale uslijed klimatskih promjena.

Tanja Dramac
Elvis Begic