Ekološko zakonodavstvo u BiH

Nakon Kjota lakše u EU

Potpisivanjem Kjoto Protokola Bosna i Hercegovina obavezala na razvoj mehanizama ciste životne sredine

Ratifikacija Kjoto protokola o klimatskim promjenama završava se krajem juna ove godine. Ovim potpisivanjem se Bosna i Hercegovina obavezala na razvoj mehanizama ciste životne sredine (CDM).
Cinjenica je da su klimatske promjene u zadnje vrijeme top tema u svjetu. Glavna su tema svih razgovora i politickih i nevladinih organizacija, eksperata, univerziteta i svih drugih koji nastoje da probleme koje izazivaju klimatske promjene svedu na jednu razumnu mjeru.
Završetkom ratifikacije BiH je na korak bliže ekološkim standardima Evropske Unije. Politicki cilj i dužnosti BiH su ekonomicna ušteda energije i vece poštovanje životne sredine.

ZAKONIMA DO ZAŠTITE

Ministarastvo za prostorno uredenje, gradevinarstvo i ekologiju Republike Srpske radi na stvaranju prvog nacionalnog izvještaja na celu sa pomocnikom ministra za zaštitu životne sredine Zdravkom Begovicem.

Ljepote BiH se mogu i moraju sacuvati.

"Mi smo poceli da saradujemo sa NDP-om na prvom nacinalnom izveštaju koji bi trebao da prakticno napravi inventuru staklenika i dalje da obezbijedi mjere smanjenja emisije gasova i konacno da predloži mjere adaptacije.
U ispunjenju EU standarda postoji dobra saradnja izmedu RS i Federacije BiH i tu imamo meduentitetsko tijelo koga cini osam predstavnika za BiH. Zajedno pravimo izvještaj svakih šest mjeseci kako bi smo znali dokle smo stigli na putu prema EU. Ove godine smo vršili izmjene i dopune zakona a posebno kada je u pitanju zaštita prirode. Na tom putu nam pomaže delegacija Evropske komisije u Sarajevu, eksperti koji pomažu pojacanju kapaciteta u ovoj oblasti. Stoga sam optimista po pitanju zaštite životne sredine, ali moram iskreno reci da je pred nama zaista jako veliki i jako znacajan posao."

Posle oblasti poljoprivrede zaštita životne sredine je druga djelatnost po obimu akata koje treba usvojiti i implementirati. Do sada su entiteti usvojili zakone o zaštiti okoline, zaštiti prirode, zaštiti zraka, zaštiti vode, te upravljanju otpadom.
Od 2009. do 2012. godine je drugi obavezijuci period u kojem ce BiH raditi na poboljšanju stanja i smanjenja emisije staklenickih plinova. BiH nema CDM biro iako ostale principe ratifikacije ispunjava.
Sve standarde koje imaju zemlje EU mora imati i BiH. Uredene zakone, prihvatiti direktivu, uredbe i sve dokumente, odluke koje su obavezujuce. Godine 2005. je bilo 145 regulativa i propisa, a sad je taj broj povecan na 176 direktiva, regulativa i odluka koje BiH mora preuzeti u svoje zakonodavstvo. Stoga je Vijece ministara formiralo jednu desetoclanu komisiju koja ce imati zadatak da sve to razmotri i implementira u bosansko-hercegovacko zakonodavstvo.
" Komisija za zaštitu okoliša koja se formira ce zadovoljiti kratkorocne prioritete koje smo potpisali 2003. godine u Solunu i time obecali formirati Agenciju za zaštitu okoliša BiH koja je jako bitna. Imamo male kapacitete ljudi koji ce raditi na tome, a koje moramo proširiti, zatim edukacija i prilagodavanje tim aktivnoastima. Mi nemamo provedbenih propisa kojima cemo stvoriti uslove da se okoliš više štiti. Pored zagadenja rijeka ono što mi vidimo, puno je gore i opasnije zagadenje iz industrijskih postrojenja koje mi nevidimo. To je u vidu tekucina koje se ispuštaju tajno a na koje mi ne možemo reagovati. Trebaju se napraviti kompletni podzakonski propisi, da budu implementabilni u loklanoj zajednici i primenljivi na terenu, a druga stvar je da svi radimo na zaštiti okoliša." - kaže dr. Senad Oprašic, šef odjeljenja za zaštitu okoline Ministrastva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

CERTIFIKAT ZNANJA

Donesena je jedna odluka od strane Vijeca ministara kojom se zabranjuju supsatancije koje oštecuju ozonski omotac. Traži se odobrenje ministarstva vezano za uvoz tih supstancija, za korporacije koje to žele. U tom smislu postoje odredena ogranicenja. Zato je BiH od strane sekretarijata Montralskog protokola dobila certifikat znanja, tako da je ušla u situaciju poštovanja tog protokola i ide ka tome da se napravi nacionalni projekat o postepenom iskljucenju supstanci koje oštecuju ozonski omotac.
U cilju poboljšanja kvaliteta života ocuvanjem životne sredine Federacija BiH i RS rade na podizanju svijesti javnosti. U cilju toga održavaju se radionice i objavljuju literarni radovi u osnovnim školama. Neke od zadnjih propagandnih kampanja pod pokroviteljstvom entitetskih Vlada su: "Cisto je lijepo", "Ljepša Srpska", "Najljepši kutak u RS". Finansijski sponzori i pokretaci ovakvih procesa su brojne nevladine organizacije i UNET.

Kjoto Protokol je dodatak medunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama. Potpisan je sa ciljem smanjivanja emisije ugljen - dioksida i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Donesen je 1997. godine a 16. februara 2005. godine je stupio na snagu. Do sada ga je potpisalo 175 država. BiH je potpisala Kjoto protokol 16. aprila 2007. a na snagu je stupio 15. jula 2007. godine.

Saladana Samardžija
Sandra Kljecanin