Ova pitanja postaju tim značajnija što uloga haaškog Tribunala u dogledno vrijeme prestaje, a problem ratnih zločina prelazi na domaća sudstva. Koliko su domaći pravosudni sustavi za to uopće osposobljeni, te što obilježava dominirajući odnos javnosti prema tim problemima i kakav se razvoj na tom planu može očekivati u doglednoj budućnosti, ključna su pitanja za daljnji proces normalizacije i stabilizacije među državama koje su bile involivirane u ratne sukobe. (više)

Broj 2: ISTRAŽIVANJE NEDAVNE PROŠLOSTI
Rasprave o nedavnoj prošlosti obiluju inflacijom "istina" i nedostatkom istine. Da li je ona uopće moguća s ovom, relativno kratkom vremenskom distancom od nedavnih zbivanja i koje su pretpostavke nužne za objektivan, znanstveni pristup i istraživanja osjetljivih tema naše novije povijesti? U prvom redu o tome je pozvana da govori povijesna znanost ili historiografija iako su, naravno, u osvjetljavanju onoga što se zbilo, kao i uzroka i posljedica tih zbivanja, pozvane i druge znanstvene discipline. Ne samo zbog mogućeg gledanja iz perspektive različitih strana, već i zbog objektivne težine predmeta istraživanja raspada i ratova na području bivše Jugoslavije, mnogim svojim kontroverzama težak su izazov za povijesnu znanost koja je do sada, ipak, više nego druge discipline pokušala zagristi ovu tešku temu. A i šira, ne samo znanstvena javnost, upravo od povijesti s nestrpljenjem očekuje razrješenje tih kontroverzi. Koliko je ona uopće za to osposobljena, kakva je društvena klima u kojoj se ta istraživanja i sučeljavanja trebaju pokrenuti, kakav sustav vrijednosti u tim pristupima prevladava te na kraju, što se i kako o nedavnim sukobima sada uči u obrazovnim sustavima, tema je ovog broja. (više)

Broj 3: CIJENA RATA
Postoji li uopće cijena rata i da li je ona mjerljiva? Poslijeratne analize uglavnom govore o ljudskim žrtvama i materijalnim štetama, ali ni ti aspekti još nisu do kraja istraženi i objektivno dokumentirani, te su vrlo često predmet manipulacija i prigodnih (zlo)upotreba. S druge strane, civilizacijske, socijalne ili razvojne štete koje je donio ili ostavio rat, nedovoljno su u žiži javnog interesa i znanstvenih istraživanja. Njihove posljedice i utjecaji u našim poslijeratnim društvima nedovoljno su osviješteni. (više)

Broj 4: RELIGIJA I NOVA DRUŠTVENA STVARNOST
Od prigušene i potisnute društvene snage religija, u procesu tranzicijskih promjena u državama bivše Jugoslavije koje su bitno obilježene uspostavom nacionalističkih strategija i njihovim sukobima, postaje jedna od ključnih faktora uspostave i oblikovanja novih društvenih realnosti. Vjerske zajednice i njihove institucije postaju sve dominantniji i sve utjecajniji faktori javnog života. Doprinosi li ta nova realnost razvoju demokratizacije i toleranciji ovih društava ili je pak koče i guraju van suvremenih tokova, europskog razvoja i modernizacije? (više)

Broj 5: POLITIČKE STRANKE, POLITIČKE ELITE I RAZVOJ DEMOKRACIJE
Skoro će dvije decenije od formiranja prvih stranaka i početka višestranačja na ovim prostorima i pravo je pitanje koliko je to višestranačje pretočeno u stvarnu demokraciju. činjenica je da su počeci višestranačja i demokracije dominantno bili obilježeni autoritarnim nacionalističkim političkim strategijama i njima izazvanim sukobima pa je značajno vidjeti kako se nakon toga uspostavlja i profilira politička scena i da li aktualne političke stranke mogu odgovoriti izazovima pune društvene demokratizacije i modernizacije. Kakva je moć političkih stranaka, da li one gospodare društvom ili mu služe, kakve se političke elite regrutiraju u tom procesu, što ih obilježava i koliko su one u stanju zadovoljiti kriterije suvremene politike i suvremenog razvoja. (više)

Broj 6: EGZODUSI, IZBJEGLICE, POVRATNICI: POSLJEDICE NA DRUŠTVENI, EKONOMSKI, DEMOGRAFSKI RAZVOJ
Jedna od najtežih posljedica ratova na području bivše Jugoslavije bez sumnje je izbjeglički problem. Broj ljudi koji je prošao kroz izbjeglički status brojio se na milijune. Pozivanje na masovne izbjegličke tragedije često je korišteno za promicanje i ostvarivanje nekih ključnih političkih ciljeva. No, osim masovnih ljudskih tragedija, ispražnjeni prostori s jedne i neuspjele kolonizacije s druge strane znače i tečke socijalne, ekonomske, demografske i kulturološke posljedice. Međutim, ti aspekti i te posljedice se gotovo uopće ne istražuju, a nedostatak stvarnih spoznaja o razmjerima i posljedicama tih problema utječe i na nedostatak osmišljenih društvenih strategija koje bi mogle potaknuti veći povratak i tako doprinijeti rješavanju mnogih problema koji i dalje, godinama nakon rata, opterećuju i koče društveni razvoj. (više)

Broj 7: SUSTAVI DRUŠTVENIH VRIJEDNOSTI U POSTRATNIM DRUŠTVIMA
Vjerojatno je jedna od najtočnijih prognoza tranzicijskog procesa zemalja istočne Europe ocjena poznatog njemačkog sociologa Ralfa Dahrendorfa koji je upozorio da političke i gospodarske promjene idu brzo, ali da je dug put promjene civilne i političke kulture novih demokracija. Dio tih mukotrpnih promjena bez sumnje su i sustavi društvenih vrijednosti u tranzicijskim društvima. Društva na prostoru bivše Jugoslavije dodatno su opterećena ne samo tranzicijom već i ratnim, međuetničkim sukobima koji su nesumnjivo ostavili i dodatne i specifične posljedice. Kako je to utjecalo na društvenu svijest i uspostavu (ne)poželjnih sustava vrijednosti, kakvi su kulturni obrasci uspostavljeni, kako funkcionira kulturna komunikacija u regiji i kako to utječe na razvoj ovih društava, odnosno kako se (i da li se) mijenja civilna i politička kultura ovih država. (više)

Broj 8: EKONOMSKA I SOCIJALNA REALNOST NOVONASTALIH DRŽAVA
Prema mnogim pokazateljima, novonastale države bivše Jugoslavije kroz raspad i ratne sukobe doživjele su teški ekonomski slom i, s izuzetkom Slovenije, u mnogočemu nisu još dosegle ekonomski nivo predratnog razvoja. Ekonomska i socijalna struktura ovih društava u velikoj mjeri je devastirana, njihova revitalizacija teče sporo, a u nekim bitnim aspektima i pogrešno. Prema nekim procjenama, zaostajanje ovih zemalja na gospodarskom planu postaje kritično i nastavak aktualnih nepovoljnih trendova mogao bi ih na duži rok ostaviti izvan glavnih razvojnih matrica i bez ozbiljnijih razvojnih perspektiva. Situaciju dodatno otežava i činjenica da političke i poduzetničke elite u ovim državama često nisu svjesne sve težine problema koju zahtjeva gospodarska i socijalna postratna obnova ovih društava. (više)

Broj 9: SUVREMENI EUROPSKI DEMOKRATSKI STANDARDI I REALNOST ZEMALJA JUGOISTOČNE EUROPE
Na ovaj ili onaj način sve zemlje u regiji počele su proces približavanja Europskoj uniji. Za sve te zemlje to znači najčešće i vrlo zahtjevan, pa i "bolan "proces usvajanja europskih demokratskih standarda. To su procesi koji izazivaju oštre lomove u svijesti i ponašanju pokazujući već u samom početku da sama zakonska regulativa (čije usklađivanje teče vrlo sporo, mučno i tegobno) nije dovoljan garant promjena, te da su izazovi mnogo veći i da traže korijenite promjene na širem sociokulturnom planu. (više)

Broj 10: IZAZOVI MODERNIZACIJE
Zemlje u regiji prolaze mukotrpne transformaciju iz nekadašnjeg socijalističkog sustava u suvremena demokratska društva. Te transformacije opterećuju različita područja, od povijesnog raščišćavanja do konstruiranja novih pluralnih, građanskih, civilnih realnosti i vrijednosti. No ni građani ni društveni subjekti nisu dovoljno osposobljeni, pa često ni motivirani, za suočavanje sa izazovima nužnih promjena u prilagođavanju i komuniciranju s europskim okruženjem, ali i zemljama regije. (više)

Broj 11: FAKTORI POTICANJA I BLOKADE SURADNJE MEĐU NOVONASTALIM DRŽAVAMA
Suradnja među zemljama bivše Jugoslavije dugo je bila svojevrsna tabu tema. Tome razlog nisu bili samo ratni sukobi već i nova politička "filozofija" koja je širila animozitete prema bilo kakvim novim oblicima suradnje i integracije te uvjerenje kako za ubrzani i uspješni razvoj treba u svakom pa i gospodarskom smislu "pobjeći" s Balkana. Unatoč toga, čim su za to stvoreni elementarni uvjeti, proradile su neke "stare veze", a posebno je pak značajno da se gospodarstvo počelo vraćati na svoja stara i prirodna tržišta. Orijentacija prema Europskoj uniji prirodna je težnja ovih zemalja i okvir u kojemu se nudi rješenje mnogih njihovih (i unutrašnjih) problema, ali postaje sve evidentnije da put u europske integracije traži i jačanje regionalnih integracija. Otpori su, posebno iz političkih sfera, još jaki, puni krivih interpretacija i predrasuda, opterećeni (neplaćenim) ratnim računima, ali i pomaci su prisutni pa ako nisu spektakularni, u svakom su slučaju indikativni i zanimljivi. (više)